Već nekoliko desetljeća nasilje pronalazi svoje sigurno mjesto na televizijskom programu, što pokazuje činjenica da velik broj djece svoj prvi susret s nasiljem dožive gledajući televiziju. Bilo da upućuje na prihvatljive društvene norme ili služi svrsi postizanja poetske pravde, nasilje je bitan element u pričanju priče već od davnina. Upravo je po tome kontroverzna serija Igra prijestolja koja je velikom brzinom postala nova asocijacija za popularnu kulturu te koju je HRT nespremno dočekao stavljajući dobnu oznaku 12 kao granicu za gledanje ove serije. Posebnost serije ističe se kroz obrađivanje različitih tabu tema, prikazivanju realnih scena nasilja i drugog eksplicitnog sadržaja te miješanju različitih žanrova koji su do sada bili rijetko kada spojeni. Kako bi se vidjelo kako mladi u Hrvatskoj percipiraju prikazano nasilje u seriji Igra prijestolja, provedeno je istraživanje kvantitativnom metodom ankete. Rezultati su pokazali kako su mladi svjesni prisutnosti nasilja te ujedno smatraju kako je količina nasilja u seriji Igra prijestolja učestala. Većina ispitanika seriju gleda pasivno te smatra kako nasilje iz serije ne može utjecati na njih, no s druge strane postoji sumnja u to kako prikazano nasilje utječe na druge gledatelje. Također, prisutna je razlika između djevojaka i mladića u načinu doživljavanja serije. Rezultati ovog istraživanja trebali bi potaknuti gledatelje, ali i ostale znanstvenike, na kritičko razmišljanje o medijskom nasilju kao nešto što nije trivijalno, a jedan od odgovora na taj problem je usvajanje medijske pismenosti.

A great number of children encounter violence for the first time by watching television, which is not surprising given the fact that, for several decades has found its place even in the content children consume. Whether it is referring to acceptable social norms or serving the purpose of achieving poetic justice, violence is an essential element in narration. That is the exact reason why famous series the Game of Thrones became controversial. This series rapidly influenced the popular culture so that even Croatian Radiotelevision unpreparedly marked the series as age rating 12. Through mixing different genres, the Game of Thrones covered various taboo themes, presented realistic violence scenes and other explicit content. As part of this thesis, a survey was conducted using a quantitative survey method with the purpose to see how Croatian youth perceived the violence in the series. The results showed that young people were aware of the presence of violence and they believed that the amount of violence in the series is common. Most of the people surveyed follow the series passively and consider that the violence from the series would not affect them, but on the other hand, they expressed doubt on how and if violence affects other viewers. Also, young adults from different genders perceived the series in different ways. The results of this research should encourage viewers, as well as other scientists, to think critically about media violence as not something that is trivial. Finally, media literacy comes up as an important solution but is still not taken seriously.