Zanimanje javnosti za znanstvene teme oduvijek postoji, međutim njihov prikaz u medijima je dosta loš. Krivnju za takvo stanje snose i znanstvenici i novinari. Znanstvenici jer imaju loše komunikacijske vještine, a novinari, većina njih, jer imaju nedovoljno znanja i pripreme o znanstvenim temama o kojima izvještavaju (Juračić, 2011: 19). Bolonjski proces je najvažnija reforma visokoškolskog sustava u Republici Hrvatskoj od njezinog osamostaljenja. U ovom radu želi se pokazati je li uvođenje „bolonje“ bilo popraćeno na adekvatan način od strane tiskanih medija. Metodom analize sadržaja dviju najrelevantnijih i među najčitanijim novinama, Večernjeg lista i Jutarnjeg lista, pokušalo se pokazati koliko pažnje su navedene novine pridale Bolonjskom procesu i na koji način. Pretpostavke su bile da novine nisu na adekvatan način obradile teme iz područja visokog obrazovanja, da se općenito nedovoljno piše o znanosti u Hrvatskoj, a kada se takve teme i obrađuju one su kratke, samo s osnovnim informacijama, s izraženim nedostatkom analitičkog pristupa i s dozom senzacionalizma.